Predviđeni hotel: Hotel Crowne Plaza
Polazak autobusa u 6:00 sati s Autobusnog kolodvora u Zagrebu. Vožnja autobusom, uz kraće zaustavljanje na putu radi odmora. Po dolasku u BRATISLAVU slijedi razgled grada: Novi most, Bratislavski dvorac, katedrala sv. Martina, Slovačko nacionalno kazalište, Glavni trg, Stara vijećnica, Primacijalna palača, Mihaelov toranj, Predsjednička palača, brdo Slavin. Smještaj u hotel. Slobodno vrijeme za šetnju, kupovinu i večeru. Noćenje.
Doručak. Predlažemo poludnevni izlet autobusom „Malokarpatska tura“, koji uključuje posjet dvorcu Červeny Kamen, jednom od najvećih i najbolje sačuvanih srednjevjekovnih dvoraca Slovačke, te posjet tradicionalnoj manufakturi keramike u Modroj i upoznavanje s procesom izrade proizvoda od gline. Povratak u Bratislavu u popodnevnim satima. Doček Nove godine na ulicama i trgovima grada, ili u okolnim barovima i noćnim klubovima. Noćenje.
Doručak. Odjava iz hotela i vožnja autobusom do BEČA. Po dolasku u Beč, panoramska vožnja autobusom po Ringu: Karlsplatz, Parlament, Rathaus – Bečka vijećnica, kuća Hundertwasser, Opera, Maria-Theresien-Platz. Slijedi razgleda grada pješice: Hofburg – rezidencija predsjednika, trg Stephansplatz s katedralom sv. Stjepana, Graben i Kärtnerstrasse – glavne trgovačke ulice, Mozarthaus. Odlazak do dvorca Schönbrunn. Posjet božićnom sajmu, šetnja parkom ili individualnog razgled unutrašnjosti dvorca. Polazak za Zagreb u 17:00 sati. Dolazak u Zagreb u kasnim večernjim satima.
*Treći ležaj nije moguće ugovoriti za odraslu osobu.
Jednokratno plaćanje:
On-line plaćanje na rate bez kamata:
Agencija ima zaključenu Policu osiguranja od odgovornosti organizatora kod Adriatic osiguranja, broj police OV0682940882 i jamčevno osiguranje kod Adriatic osiguranja, broj police OV0682940883. Organizator zadržava pravo promjene rasporeda sadržaja programa u slučaju više sile. Ostali uvjeti prema OPĆIM UVJETIMA INTEGRALA ZAGREB d.o.o. Zagreb, 17.7.2025.
Za državljane Republike Hrvatske viza za Slovačku nije potrebna, budući da je Slovačka članica Europske unije i schengenskog prostora. Za ulazak u zemlju potrebna je važeća osobna iskaznica ili putovnica.
Putnici koji nisu hrvatski državljani dužni su se pravovremeno informirati o viznom režimu zemlje u koju putuju na službenim stranicama Veleposlanstva Slovačke Republike ili nadležnih diplomatsko-konzularnih predstavništava.
U slučaju gubitka ili otuđenja putnog dokumenta, najbliže diplomatsko-konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u Slovačkoj nalazi se u Bratislavi.
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Slovačkoj Republici (Bratislava)
Adresa: Fraňa Kráľa 971/6, 811 05 Bratislava, Slovačka
Kontakt podaci: tel. +421 2 5930 0711, fax +421 2 5930 0712
E-mail: croemb.bratislava@mvep.hr
Radno vrijeme: ponedjeljak–petak 9:00–17:00
Opće informacije o Slovačkoj i Bratislavi:
Slovačka Republika je srednjoeuropska država koja graniči s Austrijom, Češkom, Mađarskom, Poljskom i Ukrajinom. Glavni i najveći grad Slovačke je Bratislava, smještena na obalama rijeke Dunav, nedaleko od granice s Austrijom i Mađarskom.
Slovačka je pretežno brdsko-planinska zemlja, s velikim dijelom teritorija koji zauzimaju Karpati, dok se nizinska područja nalaze uz rijeke Dunav i Moravu. Rijeke imaju važnu ulogu u prometu i gospodarstvu, a Dunav je glavna plovna rijeka u zemlji.
Klima je umjereno kontinentalna s hladnijim zimama i toplim ljetima. Šume pokrivaju značajan dio teritorija, a među najvažnijim poljoprivrednim kulturama ističu se žitarice, vinova loza i voće.
Bratislava je političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje, poznata po svojoj povijesnoj staroj gradskoj jezgri, Bratislavskom dvorcu te bogatoj gastronomskoj i vinskoj tradiciji. Grad je osobito atraktivan tijekom zimskih mjeseci i blagdanskog razdoblja, kada se održavaju brojna kulturna događanja i adventski sajmovi.
Beč glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država. Administrativno je podijeljen na 23 kotara (njem. Bezirk).
S više od 1.800.000 stanovnika[2] (2.400.000 milijuna na širem području grada je 10. najveći grad Europske unije, daleko najveći grad Austrije i njezino političko, gospodarsko i kulturno središte.
Grad leži na Dunavu u najistočnijem dijelu Austrije nedaleko od granice s Slovačkom, Mađarskom i Češkom, na raskršću putnih pravaca sjever-jug, povezujući Baltik s Jadranom, i zapad-istok, povezujući zapadnu i srednju Europu s jugoistočnom Europom i dalje Azijom. Povijest Beča počinje prije više od 4 tisućljeća čime se područje grada svrstava među najstarije ljudske naseobine na svijetu. Beč je tako jedna od najstarijih metropola u srcu Europe, carski grad i mjesto ukrštanja raznih kultura i utjecaja, grad koji je stoljećima imao vodeću ulogu u kreiranju političke scene Europe i ovog dijela svijeta. Bio je sjedište imperatora Svetog rimskog carstva, glavni grad Austrijskog carstva te Austro-Ugarske monarhije kada je i dostigao svoj vrhunac krajem 19. stoljeća i s oko 2.000.000 stanovnika predstavljao četvrti grad po veličini na svijetu (nakon Londona, Pariza i New Yorka), kulturno središte, riječnu luku, industrijski i trgovački centar povezan s češkim, mađarskim i južnoslavenskim zemljama.
Sjedište je nekoliko međunarodnih organizacija: OPEC-a (Organizacije zemalja izvoznica nafte), IAEA-e (Međunarodne agencije za atomsku energiju) i UNIDO-a (Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda). Simbol Beča jest katedrala sv. Stjepana, sjedište bečkoga nadbiskupa, a zaštitnik grada jest sveti Leopold.
Grad je, između ostalog, i jedno od najomiljenijih europskih odredišta turista iz čitavog svijeta ali i imigranata koji čine, posebno posljednjih godina, veliki dio u broju gradskog stanovništva. Grad godišnje posjete milijuna turista najviše zahvaljujući mnogobrojnim kulturno-povijesnim spomenicima i raznovrsnoj kulturnoj ponudi. Beč nosi i nadimak Glazbeni glavni grad je su u njemu živjeli kompozitori kao što je Wolfgang Amadeus Mozart ili Ludwig van Beethoven.
Na osnovu studije konzultantske firme za ljudske resurse "Mercer" o kvalitetu života u svjetskim metropolama, Beč je 2015. godine proglašen najboljim gradom za život na svijetu
Bratislava, glavni je i s otprilike 460.000 stanovnika najveći grad Slovačke i sjedište Bratislavske pokrajine. Udaljena je samo 60 km od Beča, a prije Prvog svjetskog rata njegovo je predgrađe bilo povezano s Bratislavom električnim tramvajem. S obzirom na međusobnu udaljenost, Beč i Bratislava su najbliži glavni gradovi u Europi. Granice grada gotovo dosežu državne granice s Austrijom (4 km) i Mađarskom (13 km).
Na istočnoj obali Dunava nalazi se znamenita povijesna jezgra, a na zapadnoj se smjestio moderni dio grada. Nekada poznat kao njemački Pressburg, mađarski Pozsony ili hrvatski Požun oduvijek je bio jedno od kulturnih središta Srednje Europe. Kao središte višestoljetne povijesti bio je raskrižje brojnih kultura i trgovinskih putova. Danas je najvažnije industrijsko i kulturno središte Slovačke.
Kao središte višestoljetne kulture Bratislava obiluje brojnim kulturno povijesnim građevinama koje su većinom smještene u starom dijelu grada koje je glavno mjesto bogatih kulturnih događanja tijekom cijele godine.
Rijekom Dunavom je podijeljena u dva dijela: industrijski i gradski dio. Ta dva dijela spojena su mnoštvom mostova. U gradskom je dijelu dvorac pored kojega se nalazi parlament, Národná Rada, zgrada kojega je izgrađena od bračkog kamena, potom rezidencija predsjednika države, te centar staroga grada blizu kojeg je koncertna dvorana i operna kuća.
Nový most: Bivši Most Slovačkog narodnog ustanka, građen je od 1967. do 1972. Dugačak je 430 metara, a teži oko 7,5 tona. Na njemu se nalazi NLO restoran koji se nalazi na visini od 84 metara, a do njega se dolazi dizalom.
Bratislavský hrad: Dvorac se nalazi 100 metara iznad Dunava, a svoj današnji izgled dobio je u 15. stoljeću, kada je bio ojačan zbog napada Husita. 15. stoljeće obilježeno je konfliktima između protestanata i katolika. Na početku stoljeća, reformistički pokret počinje vodstvom svećenika Jana Husa, koji je počeo govoriti protiv korupcije u Katoličkoj Crkvi, zbog čega su ga 1415. spalili na lomači. Ubojstvo Husa potaknulo je njegove sljedbenike, koje danas poznajemo kao Husite, na masovne proteste.
Katedrala Svetoga Martina: Katedrala potječe iz 14. stoljeća i najistaknutija je gotička građevina u Bratislavi. To je crkva u kojoj je okrunjeno najmanje devet mađarskih kraljeva i osam kraljica uključujući i Mariju Tereziju (u razdoblju od 1563. do 1830.). Put kojim su prolazili označen je zlatnim krunama postavljenim uokolo.
Hlavné námestie (Glavni trg): U sredini se nalazi Rolandova fontana, izgrađena 1572., nakon krunidbe kralja Maksimilijana Habsburškog za mađarskog kralja, kada je veliki dio Bratislave stradao u požaru prouzročenom vatrometom. U 19. st. Maksimilijanov se kip počinje uspoređivati s Rolandom, legendarnim vitezom i zaštitnikom grada. Neki kažu da se kip okrene jednom u 100 godina. Zgrada francuskog veleposlanstva nalazi se u bivšoj Kutscherfeldovoj palači gdje je neko vrijeme živio Rubinstein. Kafe Majer je tradicionalna kavana, poznata po tortama, kolačima i kavi na bečki način.
Františkanske námestie: Trg se nastavlja na Hlavne namestie. Na istočnoj strani je Crkva navještenja Kristova. 1636.-1638. izgradili su je njemački doseljenici kao trobrodnu protestansku crkvu koju su kasnije preuzeli jezuiti 1672. i barokizirali. Tipično za to vrijeme vanjština je jednostavna, dok je unutrašnjost bogato dekorirana. Jezuiti su bili toliko bogati da su si mogli priuštiti najbolje umjetnike, kipare i religijske predmete. Prednji dio crkve ukrašen je religijskim spomenicima, zajedno s najstarijim baroknim podnožjem u Srednjoj Europi. Zahvaljujući mađarskom kralju crkva nema toranj jer ju htio uklopiti među okolne kuće.
Námestie slobody (Trg slobode): Na sredini trga je Fontana prijateljstva (zapravo je to trebao biti limeni cvijet – simbol Slovaka). Na sjeverozapadnom uglu nalazi se podnožje na kojemu je nekada stajao ogromni kip komunističkog vođe Gottwalda, a srušen je 1989.
Pariz
Istanbul
London
Cagliari
Prijavite se na naš newsletter i dobivajte na e-mail najnovije ponude.
