Newsletter
Prijavite se na naš newsletter i dobivajte na e-mail najnovije ponude.
Sastanak putnika u Zračnoj luci Zagreb dva sata prije polijetanja zrakoplova. Polijetanje zrakoplova za Dohu u 16.30 sati na liniji QR218 (Qatar Airways). Dolazak u Dohu u 22.50 sati prema lokalnom vremenu. Nastavak leta za Peking u 01.45 sati na liniji QR892 (Qatar Airways). Noćni let s obrocima za vrijeme leta.
Dolazak u Peking u 15 sati po lokalnom vremenu. Nakon carinskih formalnosti i preuzimanja prtljage vožnja prema hotelu i prijava u hotel. Nakon odmora, odlazak na večeru u lokalnom restoranu te posjet najpoznatijoj ulici za shopping u Pekingu, ali u cijeloj Kini - Wangfujing, moderna ulica s brojnim brendovima u Dongcheng distriktu koja zasljepljuje izlozima trgovina svjetski poznatih marki. Njezina je specifičnost i mala noćna tržnica koja obiluje kineskim specijalitetima i autentičnim proizvodima. Povratak u hotel. Noćenje.
Doručak. Odlazak na cjelodnevni izlet do Velikog kineskog zida. Zid je dugačak 8.852 kilometra, visine je od 10 do 16 metara, širine 8 metara i predstavlja daleko najveću građevinu i obrambenu utvrdu u svijetu, a od 1987. godine pod zaštitom je UNESCO-a. Pri povratku u Peking, razgled grobnica dinastije Ming te šetnja uzduž Svetog puta s divovskim mramornim likovima životinja i ljudi koji čuvaju grobno područje careva spomenute dinastije. Slijedi panoramski razgled Olimpijskog parka i „Vodene kocke“, dvorane u kojoj su 2008. godine „padali“ mnogi plivački rekordi, a danas je pretvorena u zabavni vodeni park, te razgled Nacionalnog stadiona (izvana), poznatog po nazivu „Ptičje gnijezdo“ u kojemu je bilo otvaranje i zatvaranje Olimpijskih igara. Večera u lokalnom restoranu. Povratak u hotel. Noćenje.
Doručak. Odjava iz hotela. Odlazak na cjelodnevni razgled Pekinga koji započinje posjetom Hramu neba iz 1420. godine, koji je sa svojim trokatnim krovom načinjenim od plavih pločica postao simbolom Pekinga. Potom, odlazak do Trga Nebeskoga mira – Tien An Men, najvećeg trga na svijetu. Slijedi razgled Zabranjenog grada, drevne carske palače iz doba dinastija Ming i Qing. Ovo arhitektonsko remek-djelo podijeljeno je u tri dijela i okruženo visokim purpurnim zidinama. Na golemoj površini od 183 jutara nalaze se brojne palače, paviljoni, dvorišta, vrtovi i riznice. Slijedi transfer do zračne luke i prijava na let za Xi'an. Polijetanje zrakoplova u 16.55 sati na liniji MU2114 (China Eastern Airlines). Po dolasku u Xi'an, u 19.15 sati, organizirani prijevoz do hotela. Večera i noćenje.
Nako doručka odlazimo autobusom u okolicu Xi'ana, do mauzoleja cara Qin Shi Huanga otkrivenog 1974. godine. Tu se nalazi najpoznatije arheološko otkriće 20. stoljeća – ratnici od terakote – 6000 glinenih statua ratnika i konja u prirodnoj veličini. Po povratku u Xi'an u poslijepodnevnim satima posjet pagodi Velike divlje guske okruženom budističkim svetištem i suvremenom replikom grada iz vremena dinastije Tang. Odlazak do obližnjeg dinamičnog gradskog bazara gdje se na nevjerojatan način sudara staro i novo Večera u lokalnom restoranu. Fakultativno (uz doplatu), nakon večere mogućnost odlaska na Tang Dynasty Culture Show. Povratak u hotel. Noćenje.
Doručak i nakon odjave iz hotela organizirani prijevoz u zračnu luku. Polijetanje zrakoplova prema Hangzhou, gradu smještenom južno od Šangaja. Kada je Marco Polo u 13. st. putovao kroz Hangzhou, opisao ga je jednim od najljepših mjesta na svijetu zbog njegove obale bogate hramovima i paviljonima. U razgledu grada posjetit ćemo pagodu Šest harmonija, voziti se čamcem po jezeru, posjetiti hram Lingyin i obići plantažu najboljeg zelenog čaja na svijetu. Nakon večere povratak u hotel. Noćenje.
Nakon doručka odjava iz hotela. Vožnja autobusom sjeverno prema gradu Suzhou udaljenom oko 180 km. Često ga nazivaju i „Venecijom istoka“ ili „Kineskom Venecijom“ zbog mnogobrojnih kamenih mostova preko rijeke Jangce. Grad, osnovan davne 514 g. pr. Kr., poznat je i po brojnim pagodama i prekrasnim vrtovima koji su dodani na popis UNESCO-ve svjetske baštine. Posjet Vrtu Gospodara Mreža, klasičnom kineskom vrtu u Suzhou, koji se rasprostire na 5.450 m2 i smatra se najljepšim vrtom južne Kine. Slijedi posjet Muzeju svile te tvornici gdje ćete se upoznati s tradicionalnim načinom proizvodnje svile. Mogućnost kupnje proizvoda od svile. Po dolasku u Šangaj, smještaj u hotel, večera u lokalnom restoranu. Noćenje.
Doručak u hotelu. Odlazak u najpoznatiju trgovačku ulicu Nanjing Road, dugačku 1 km, popularnu shopping zonu. Nastavak vožnje do Bund Bulevara, simbola starog i novog Šangaja, 4 km dugačke promenade uz rijeku Huang-Pu na kojoj se nalaze 52 zgrade građene različitim arhitektonskim stolovima – od gotičkog stila, preko renesansnog i baroknog, do kineskog stila. Predvečer, slijedi 1-satna vožnja brodom rijekom Huang-Pu odakle se pruža fascinantan pogled na Bund i futuristički Pudong. Pudong se smjestio na istočnoj obali rijeke i tu se nalazi Lujiazu financijska i gospodarska zona te čuveni Oriental Pearl toranj. Večera u lokalnom restoranu. Fakultativno (uz doplatu) mogućnost odlaska na fascinantni Akrobatski show. Smještaj u hotel. Noćenje.
Doručak. Odjava iz hotela. Nastavak razgleda starog dijela Šangaja: Vrtovi sreće Mandarina Yu – sagrađeni za vrijeme vladavine dinastija Ming i Qing koji predstavljaju najklasičniji vrt Šangaja. Slijedi razgled Hrama Bude od Žada (1 tonu težak i 1,9 m visok kip Bude u ležećem položaju od bijelog žada), te vožnja do Shanghai Towera, druge najviše građevine na svijetu (prva je toranj Burj Khalifa u Dubaiju). Ima 128 katova i visok je 632 metara. U njegovoj blizini se nalaze i drugi znameniti neboderi kao što su Jin Mao Tower i Shanghai World Financial Center. Slijedi posjet Francuskoj koncesiji (četvrti), popularnom dijelu grada s brojnim kafićima i restoranima. Večera u lokalnom restoranu. Slijedi transfer do zračne luke. Prijava na let za Dohu te polijetanje zrakoplova na liniji QR871 (Qatar Airways) u 0.35 sati. Noćni let s obrocima tijekom leta.
Dolazak u Dohu predviđen je u 5.40 sati po lokalnom vremenu. Nastavak putovanja prema Zagrebu na liniji QR217 (Qatar Airways) u 8.30 sati. Dolazak u Zagreb u 13.25 sati po hrvatskom vremenu.
1. POLAZAK: Sub, 6. TRA 2024 - Pon, 15. TRA 2024
06. 04. Sub. Zagreb 16:30 - Doha 22:50
07. 04. Ned. Doha 01:45 - Peking 15:00
15. 04. Pon. Shanghai 00:35 - Doha 05:40
15. 04. Pon Doha 08:30 - Zagreb 13:25
2. POLAZAK Uto, 1. LIS 2024 - Čet, 10. LIS 2024
01. 10. Uto. Zagreb 20:30 - Istanbul 23:40
02. 10. Sri. Istanbul 01:25 - Peking 15:35
09. 10. Sri. Shanghai 22:25 - Istanbul 05:15 (Slijetanje: 10. 10. Čet .)
10. 10. Čet. Istanbul 06:55 - Zagreb 08:00
Navedene su lokalne satnice na destinaciji. Satnice letova su informativne i neobvezujuće.
Točan red letenja biti će naveden u završnoj obavijesti o putovanju.
Fakultativni izleti:
Upute i opći uvjeti putovanja za turističke aranžmane sastavni su dio programa i ugovora o putovanju. Svojim potpisom na ugovoru o putovanju suglasni ste s navedenim uvjetima, stoga molimo cijenjene putnike da pozorno pročitaju uvjete.
Molimo da se o rizičnosti putovanja u pojedine zemlje informirate na službenoj stranici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, http://www.mvep.hr. Kategorizacija hotela odgovara lokalnoj kategorizaciji. Organizator zadržava pravo promjene redoslijeda realizacije programa.
Dokumenti za kinesku vizu se predaju putnici osobno, a za organizirane turističke grupe to može učiniti i organizator putovanja.
Dokumenti se predaju u Veleposlanstvu NR Kine u Zagrebu, utorkom ili četvrtkom od 9:00 do 11:30, a vize se izdaju u roku od dva (ubrzani postupak) do sedam dana (redovan postupak).
Naknada za vize se naplaćuje se u Veleposlanstvu prilikom preuzimanja vize, a prihvaćaju se isključivo kartice (osim American Express i Diners).
Popis dokumenata za turističku (L) vizu:
Cijena vize je od 48 € - 60 € ovisno aplicira li se za grupnu ili individualnu vizu. Trošak posredovanja i preuzimanje vize u veleposlanstvu je 40 €. Molimo da se o preporukama za putovanja u informirate na službenoj stranici Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
NADLEŽNI DKP RH Veleposlanstvo Republike Hrvatske u NR Kini (Pokriva Mongoliju i Demokratsku Narodnu Republiku Koreju)
Telefon: +86 10 6532 6242
Adresa: Villa 5-2 Qijiayuan Diplomatic Compound No. 9 Jianguomenwai Street Chaoyang District 100600 Beijing P.R. of CHINA
Email: croemb.beijing@mvep.hr
Uredovno vrijeme Veleposlanstva: • ponedjeljak - petak: 9:00 - 17:00
Uredovno vrijeme Konzularnog odjela Veleposlanstva (za stranke): • ponedjeljak - petak: 9:00 - 12:00
E-mail: crocons.beijing@mvep.hr
Dežurni telefon za hrvatske državljane (za izvanredne situacije i hitne slučajeve izvan uredovnog vremena): 0086 185 1112 5463
Hangzhou (pinyin; tradicionalno Hangchou [haŋčou]), glavni je grad pokrajine Zhejiang i luka na obali istoimenoga zaljeva (dio Istočnokineskoga mora). Leži na obalama rijeke Qiantang i na južnome kraju Velikoga kanala; mrežom kanala povezan je i s donjim tokom Yangtzea na sjeveru i gradom Ningboom na jugu. Hangzhou je jedan od najrazvijenijih kineskih gradova; jako je industrijsko, financijsko i znanstvenoistraživačko središte. Ima više visokih škola i sveučilišta među kojima se ističu Zhejiang (osnovano 1897. kao akademija Qiushi), jedno od najprestižnijih kineskih sveučilišta, i Tehnološko sveučilište (osnovano 1953). Muzeji svile, čaja, pokrajinski povijesni muzej.
Uz tradicionalnu jaku proizvodnju kvalitetne svile, čaja i pamuka te preradbu jute, razvila se metalurgija, strojogradnja, proizvodnja papira, kemijska industrija; u novije se doba, osobito od 1992., razvila jaka elektrotehnička (hladnjaci), elektronička (televizori, računala) i informatička industrija, visoka tehnologija, proizvodnja medicinske opreme, lijekova, automobila, prehrambenih proizvoda i dr. Zbog prirodnih ljepota (jezero Xi Hu ili Zapadno jezero na UNESCO-ovu je popisu svjetske kulturne baštine od 2011; parkovi) i kulturnopovijesnih spomenika (hramovi, pagode) razvijen je turizam. Važno je čvorište suvremenih cesta i željezničkih pruga (vlakovi velike brzine); podzemna gradska željeznica od 2007. Međunarodna zračna luka (Hangzhou Xiaoshan, otvorena 2000) među najprometnijima je u Kini (40,1 milijun putnika, 2019).
Peking (na kineskom: 北京, Běijīng - sjeverna prijestolnica) jest glavni grad Narodne Republike Kine (NRK). Sa 14,5 miliona stanovnika, drugi je najveći grad u Kini, iza Šangaja. Uz Tianjin, Šangaj i Čungćing jedna je od četiri gradske oblasti koje su pod direktnom kontrolom Centralne vlade. Peking je veliki saobraćajni centar s obzirom na veliki broj pruga, puteva i autoputeva koji ulaze i izlaze iz njega u svim pravcima. Također je i politički, kulturni i obrazovni centar NRK, dok su Šangaj i Hong Kong značajniji ekonomski centri od Pekinga. Riječ je o najmnogoljudnijoj državi svijeta, pa je i svaki peti čovjek u svijetu Kinez. Iako su četvrta zemlja u svijetu po veličini imaju samo jednu vremensku zonu. Nekada su imali čak pet vremenskih zona, ali od 1949. svedeno je samo na jednu.
Hram neba
U južnom dijelu Pekinga nalazi se Hram neba. Prostire se na 267 hektara, a okružuje ga i zelena oaza. Carevi iz dinastije Ming i Qing molili su ovde za dobru žetvu. Danas ovdje možete doći prošetati, trčati ili biciklirati zahvaljujući ogromnom parku koji okružuje hram.
Kineski zid
Kineski zid najveća je građevina svijeta i obvezna znamenitost za vaš prvi posjet Pekingu. Izgrađen je tijekom vladavine tri dinastije: Qin, Han i Ming. Posjet Pekingu omogućit će vam razgledavanje jednog dijela zida. Idealni mjeseci za posjet su od kasnog ožujka do lipnja i od rujna do ranog studenog. Izbjegnite zbog gužvi posjete vikendom i na kineske državne blagdane.
Zabranjeni grad
Okružen s 3,5 km dugim zidom Zabranjeni grad nekad je bio carska palača dinastija Ming i Qing. Ulaz i izlaz iz kompleksa nekada je bio zabranjen bez dopuštenja cara. Kompleks se gradio u 15. stoljeću oko 14 godina pa nije ni čudno da danas predstavlja fascinantnu turističku znamenitost. Danas je u središtu Pekinga pretvoren u ogromni muzej. Unutrašnjost Zabranjenog grada krije vrhunska dijela kineske i svjetske kulturne baštine. Iz tog razloga nalazi se pod zaštitom UNESCOa.
Suzhou (pinyin; tradicionalno Soochow [sučou] i Suchou [sučou]), grad je u južnome dijelu pokrajine Jiangsu, istočna Kina. Leži na južnome dijelu Velikoga kanala, istočno od jezera Tai i 100 km zapadno od Shanghaija. Od davnina je poznat po ljepoti, ispresijecan mnogim kanalima, s kamenim mostovima i vrtovima od kojih neki potječu iz X. st. (devet klasičnih vrtova uvršteno je na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine 1997. i 2000). Među mnogim hramovima i pagodama ističe se devetokatna pagoda Beisi izgrađena za dinastije Ming, među najvišima u Kini, te budistički hram Hanshan. Važno je trgovačko (već od doba dinastije Song), industrijsko i znanstveno središte. Ima više sveučilišta (Soochowsko, Suzhousko znanstveno-tehnološko i dr.), znanstvenoistraživačke institute, visoke škole; muzeji Suzhou (arhitekt Ieoh Ming Pei; među najposjećenijima je u svijetu), svile i dr.
Uz tradicionalnu proizvodnju svile (od doba dinastije Song; među vodećima po proizvodnji u Kini) i pamuka, u novije doba razvile su se metalurgija, farmaceutska, kemijska i elektronička industrija te proizvodnja alatnih strojeva. Luka Suzhou (čine ju luke Taicang, Changshu i Zhangjiagang) na desnoj obali Yangtzea najveća je unutarnja luka Kine i među najvećima na svijetu (promet 574 milijuna tona, 2016). U blizini grada je međunarodna zračna luka Sunan Shuofang (oko 8 milijuna putnika godišnje). – U VI. st. pr. Kr. prijestolnica je kraljevstva Wu. Od II. st. do XIX. st. jedno od najvažnijih trgovačkih (osobito nakon izgradnje Velikoga kanala) i gospodarskih središta Kine. Proglašenjem Shanghaija slobodnom lukom 1843. počinje stagnacija Suzhoua, kojoj je pridonio i Taipinški ustanak u kojem je grad znatno nastradao (1860–63), iako je do kraja XIX. st. važno mjesto trgovine svilom i nakladništva. Novi razvoj doživljava od 1980-ih.
Xi’an (tradicionalno Hsian i Sian; 1932–43. Xijing [ i iŋ]), glavni i najveći grad pokrajine Shaanxi, središnja Kina; 9 392 938 st. (2020). Leži u dolini rijeke Wei (pritok Huang Hea), na sjevernome podnožju planine Qin (Qinling, Chinling Shan). Snažno se razvio nakon II. svjetskog rata, kada su u njega bile preseljene mnoge tvornice i sveučilišta iz drugih gradova, te od 1980-ih, s početkom gospodarskih reformi u Kini. Razvijena je strojograđevna, tekstilna, metalna, kemijska, elektronička, farmaceutska, aeronautička industrija, proizvodnja porculana, baterija (među najvećima u svijetu), računalnih programa; turizam je važna gospodarska grana. Građen je u obliku pravokutnika i opasan bedemima (plan kopiran pri gradnji Pekinga). Među mnogim sačuvanim hramovima, grobnicama, utvrdama i ruševinama povijesnih spomenika ističu se zvonik iz doba dinastije Tang, pagode Velika divlja guska (VII. st.) i Mala divlja guska (VIII. st.), Velika džamija (XIV. st.) te kraljevske grobnice.
Jako je znanstvenoistraživačko središte s više prestižnih sveučilišta (Sjeverozapadno sveučilište, Sjeverozapadno politehničko, Xidiansko, Xi’an Jiaotongsko i dr.) i fakulteta, znanstvenih i tehnoloških instituta; muzej Beilin ili Šuma stela (od 1992) sa zbirkom od približno 3000 stela (među najpoznatijima je nestorijanska stela) i mnogo kamenih kipova. Astronomski opservatorij Kineske akademije znanosti, osnovan 1966., danas je centar za određivanje kineskoga standardnog vremena. Smješten u središnjem dijelu zemlje, Xi’an je važno čvorište cesta i željezničkih pruga koje povezuju istočnu, primorsku Kinu sa zapadnom i s državama središnje Azije, te sjever i jug zemlje. Međunarodna zračna luka među najprometnijima je u Kini (47,2 milijuna putnika, 2019). Sjeveroistočno od grada nalazi se mauzolej Qin Shi Huangdija, prvoga cara dinastije Qin (Ch’in), s figurama kineskih ratnika od terakote u prirodnoj veličini, koji je 1987. uvršten na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.
Shanghai, grad i luka na obali Istočnokineskoga mora; jedan od najvećih gradova na svijetu, najveće je kinesko industrijsko, financijsko, trgovačko, prometno i kulturno središte. Pruža se između rukava delte Yangtzea na sjeveru i zaljeva Hangzhoua na jugu; središnjim dijelom grada protječe kanalizirana rijeka Huangpu (pritok je Yangtzea). Duž obala Huangpua podignute su moderne trgovačke i upravne četvrti, na koje se nastavljaju kineski stambeni dijelovi; stari, povijesni dio grada (Puxi) nalazi se na lijevoj (zapadnoj) obali, a financijska četvrt (Lujiazui) s mnogim visokim neboderima (Jina Mao, 421 m, Shanghajski toranj, 632 m, i dr.) na desnoj (istočnoj). Shanghai ima mnogo sveučilišta (Fudan, Shanghai Jiao Tong, Tongji, Istočnokinesko, Shanghajsko, Istočnokinesko znanstveno-tehnološko i dr.) i visokih škola, znanstvenoistraživačkih instituta Kineske akademije znanosti, kazališta, muzeja (Shanghajski muzej sa zbirkom kineskog slikarstva, predmeta primijenjene umjetnosti i kaligrafije, Kineski umjetnički muzej, Shanghajski prirodoslovni, Shanghajski znanstveno-tehnološki i dr.). Od budističkih hramova ističe se pagoda Longhua. Do 1949. bila je izrazito razvijena laka industrija, a nakon toga gradsko se gospodarstvo orijentiralo na metalurgiju s metalnom industrijom, zatim na naftnu, kemijsku, tekstilnu i prehrambenu industriju te na proizvodnju porculana.
U novije doba najveću važnost imaju elektronička i informatička, automobilska, brodograđevna, petrokemijska i kemijska industrija, farmaceutska, optička, metalna industrija (proizvodi od čelika) i biomedicina. Jako je financijsko (burza je među najvećima u svijetu; banke), trgovačko (sajmovi) i turističko središte (po prihodima od turizma među vodećim je gradovima svijeta). Iako su razvoj industrije i priljev nove radne snage doveli do izgradnje satelitskih gradova i niza naselja, poljoprivredne površine nisu zanemarene, a njihovi prinosi u znatnoj mjeri podmiruju potrebe toga velegrada. Shanghai ima odlične prometne veze (kanali, cestovna, željeznička i zračna mreža) s unutrašnjosti Kine, te sa svijetom; podzemna željeznička mreža najdulja je na svijetu. Ubraja se u najprometnije trgovačke luke na svijetu (651,1 milijun tona; 2020; s prometom od 43,5 milijuna TEU vodeća je svjetska kontejnerska luka). Međunarodne zračne luke Shanghai Pudong (76,2 milijuna putnika, 2019) i Shanghai Hongqiao (45,6 milijuna putnika), po putničkome su prometu među vodećima u Kini.
Oslo
Cinque Terre / Firenca / Južna Toskana
Marakeš
Riga / Talin