Newsletter
Prijavite se na naš newsletter i dobivajte na e-mail najnovije ponude.
Predviđeni hoteli:
Skopje: Ibis Hotel 4*, na glavnom gradskom trgu
Ohrid: Hotel International 4*
Tirana: VH Premier AS Tirana Hotel & Meeting Centre 4* (polupansion)
Budva: Hotel Butua Residence 4*, strogi centar Budve!
Polazak autobusom iz Zagreba s autobusnog kolodvora (peroni 502-506) u 5 sati. Ugodna vožnja preko Hrvatske i Srbije do Skopja. Smještaj u hotel. Slobodno vrijeme. S obzirom da je hotel u strogom centru mogućnost izbora mjesta za okrjepu i večeru je široka. Orijentacijska šetnja s voditeljem putovanja. Povratak u hotel. Noćenje.
Doručak. Sastanak s lokalnim vodičem, odlazak u razgled Skoplja: stara željeznička postaja, spomenik i kuća Majke Terezije, kameni most iz 6. stoljeća, Daut-pašin hamam iz 15. stoljeća, crkva sv. Spasa, tvrđava Kale, stara skopska čaršija, džamija Mustafa-paše, spomenici Aleksandru Makedonskom i Filipu II. Slobodno vrijeme. Svakako preporučujemo ručak u jednoj od tipičnih roštiljarnica na skopskoj čaršiji. Nastavak vožnje do Ohrida i Ohridskog jezera, jednog od najstarijih europskih naselja na UNESCO-vu popisu svjetske baštine, sa svjetski poznatom kolekcijom ikona. Prirodno tektonsko jezero sa šljunčanim plažama među najdubljima je u Europi. Smještaj u hotel. Prema želji, večera uz živu glazbu (doplata). Noćenje.
Doručak. Obilazak Ohrida u pratnji stručnog lokalnog vodiča: čaršija, spomenik Ćirilu i Metodu, Golna Porta, crkva sv. Sofije, crkva sv. Klimenta u Plaošniku, crkva sv. Ivana Kanea (sagrađena na litici)... Povratak u centar. Slobodno vrijeme. Rano poslijepodne izlet uz obalu Ohridskog jezera (doplata za brod). Vožnja do manastira sv. Nauma. Razgled interijera u pratnji stručnog lokalnog vodiča; posebno su dojmljive scene iz života sv. Nauma i njegovih čuda, smještene iznad njegove grobnice. Slobodno vrijeme. Ručak u predivnom ambijentu glasovitog nacionalnog restorana „Ostrovo“, na otočiću usred jezera, nedaleko od izvora rijeke Crnog Drima (doplata). Slobodna večer. Povratak u hotel. Noćenje.
Doručak. Vožnja prema Tirani, glavnom gradu Albanije. Nakon dolaska razgled grada: Ethembegova džamija, Skenderbegov trg - glavni gradski trg, kula sa satom, spomenik Majci Tereziji, Nacionalni povijesni muzej na čijem je pročelju spektakularni mozaik koji predstavlja Albance kroz povijest, Piramida, kulturni centar. Slijedi slobodno vrijeme za osobne programe. Prijava i smještaj u hotel. Večera. Noćenje.
Nakon doručka i odjave iz hotela polazak prema Kruji, najvažnijem albanskom povijesnom lokalitetu, Skenderbegovu rodnom gradu. Šetnja gradom koji se smjestio na visini od 600-tinjak metara, ispod stjenovitih planina, uz razgled Skenderbegova i Etnografskog muzeja te tradicionalnog bazara. Nastavljamo prema Budvi. Smještaj u hotel i večernja šetnja do tvrđe ili slobodno vrijeme u gradu. Povratak u hotel. Noćenje.
Raniji doručak. Odjava iz hotela. Odlazak do Kotora, grada trgovaca i pomoraca, smještenog u jednom od najljepših zaljeva na svijetu. Razgled grada koji je zbog svoje srednjovjekovne arhitekture i mnogih spomenika uvršten na UNESCO-ov popis svjetske prirodne i kulturne baštine. Obilazak i razgled u pratnji stručnog lokalnog vodiča; gradske zidine, glavna gradska vrata, stara gradska jezgra, katedrala i Trg sv. Tripuna, crkva sv. Nikole, crkva Gospe od zdravlja, Kneževa palača, Napoleonovo kazalište… Nakon razgleda kraće slobodno vrijeme za okrjepu. Nešto prije podneva krećemo prema Hrvatskoj. Dolazak u Zagreb očekuje se u kasnim večernjim satima, do ponoći.
Nadoplata za odabir sjedala u autobusu (nije obavezna):
1. za posebno sjedalo u autobusu:
- 1 red – sj. 3,4 13,27 EUR (99,98 kn)
- 2 red – sj. 5,6,7,8 13,27 EUR (99,98 kn)
2. za dodatno prazno sjedalo u autobusu 59,72 EUR (449,96 kn) (nudimo vam veći komfor kako biste sjedili sami)
Albanija
Državljani RH mogu ući u Albaniju bez ograničenja.
Ostaje preporuka za nošenje maski u zatvorenom prostoru i na svim drugim mjestima gdje se ne može održati fizička udaljenost, ali u praksi se preporuka slabo primjenjuje.
O aktualnim preporukama za putovanja i upozorenjima za Albaniju informirajte se putem službenih stranica MVEP-a (Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH).
Crna Gora
Državljani RH mogu ući u Crnu Goru bez ograničenja.
O aktualnim preporukama za putovanja i upozorenjima za Crnu Goru informirajte se putem službenih stranica MVEP-a (Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH).
Sjeverna Makedonija
Državljani RH mogu ući u Sjevernu Makedoniju bez ograničenja.
Nošenje zaštitnih maski i dalje je obvezno u javnom prijevozu, a preporuka je nositi masku u slučajevima grupiranja većeg broja osoba u zatvorenim prostorima.
O aktualnim preporukama za putovanja i upozorenjima za Sjevernu Makedoniju informirajte se putem službenih stranica MVEP-a (Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH).
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Sjevernoj Makedoniji (Skopje) se nalazi na adresi Bukureška 91, 1000 Skopje, Makedonija.
Kontakt podaci: tel. 00 389 2 32 48 170, 00 389 2 32 48 171, fax. 00 389 2 32 46 004, e-mail: croemb.skopje@mvep.hr. Izvanredna i opunomoćena veleposlanica: Nives Tiganj.
Uredovno vrijeme Konzularnog odjela:od ponedjeljka do četvrtka od 10:00 do 12:00
Dežurni telefon za hrvatske državljane (za izvanredne situacije i hitne slučajeve izvan uredovnog vremena): 00 389 2 32 48 175, e--mail: crocons.skopje@mvep.hr.
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Albaniji (Tirana) nalazi se na adresi Rruga Gjeneral Nikols, Nd. 10, H.1, kati 7, Shtëpia e Bardhë, Tiranë, Albanija.
Kontakt podaci: tel. 00 355 4 2256 948, 00 355 4 2311 110, 00 355 68 202 5826, fax. 00 355 4 2311 120, e-mail. vrhtirana@mvep.hr. Izvanredni i opunomoćena veleposlanik: dr.sc. Zlatko Kramarić.
Uredovno vrijeme Veleposlanstva: ponedjeljak-petak 8.30-16,30
Uredovno vrijeme Konzularnog odjela Veleposlanstva (za stranke): utorkom i četvrtkom 9.00-12,00
Dežurni telefon za hrvatske državljane (za izvanredne situacije i hitne slučajeve izvan uredovnog vremena): 00 355 68 202 5826
Generalni konzulat Republike Hrvatske u Crnoj Gori (Kotor) se nalazi na adresi Trg od oružja bb, Kotor, Crna Gora.
Kontakt podaci: tel. 00382 32 323 161, 00382 32 323 127 i 00382 32 304 680, fax. 00382 32 323 124, e-mail: kotor@mvep.hr. Generalna konzulica: mr.sc. Jasminka Lončarević.
Radno vrijeme (za stranke): ponedjeljak - petak, 9,00-13,00h
Dežurni telefon za hrvatske državljane (za izvanredne situacije i hitne slučajeve izvan uredovnog vremena): 00382 69 365 860
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe. Graniči s Crnom Gorom na sjeveru, Kosovom na sjeveroistoku, Makedonijom na istoku, Grčkom na jugu, Jadranskim morem na zapadu te Jonskim morem na jugozapadu. Službeno ime glasi Republika Albanija.
Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Glavni grad je Podgorica, a prijestolnica Cetinje.
Upute i opći uvjeti putovanja za turističke aranžmane sastavni su dio programa i ugovora o putovanju. Svojim potpisom na ugovoru o putovanju suglasni ste s navedenim uvjetima, stoga molimo cijenjene putnike da pozorno pročitaju uvjete.
Molimo da se o rizičnosti putovanja u pojedine zemlje informirate na službenoj stranici Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Kategorizacija hotela odgovara lokalnoj kategorizaciji. Organizator zadržava pravo promjene redoslijeda realizacije programa.
Ohrid je grad na jugozapadu Republike Sjeverne Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera. Grad Ohrid je sjedište općine Ohrid koja se sastoji od grada Ohrida i još 28 sela koji zajedno imaju oko 55.000 stanovnika. Grad se prostire po Ohridskom polju, a njegova povijesna jezgra nalazi se na osamljenoj vapnenačkoj hridi, visokoj 792 m), koja poput rta ulazi u Ohridsko jezero. Zbog takvog položaja grada - na hridi, došlo je do slavenskog imena Ohrid. Narod ga najčešće zove Orid. Od 1980. godine grad Ohrid i Ohridsko jezero nalaze se na popisu UNESCO-ve Svjetske baštine kao spomenik kulture i spomenici prirode. Samo 27 spomenika (7 u Europi) su istovremeno obuhvaćeni u obje liste.
Skoplje glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije. Prema popisu iz 2002. godine u urbanoj zoni koja uključuje i polu-urbana naselja koja su srasla sa gradom imao je 428.933 stanovnika, dok je šire gradsko područje koje uključuje i oko 50 ruralnih naselja udaljenih i do 25km od centra grada imalo 506.926 stanovnika. Skoplje se nalazi na strateški važnoj poziciji u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka, nedaleko od glavne prometnice koja vodi od Zapadne Europe preko Beograda do Soluna u Grčkoj. Grad je smješten u uskoj dolini rijeke Vardar, koju zatvaraju planine Skopska Crna Gora na sjeveru i Vodno na jugu. Iz takvog zemljopisnog položaja proizašao je i izdužen oblik grada, koji se prostire gotovo 25 km u smjeru istok-zapad (duž Vardara), a manje od 10 km u smjeru sjever-jug. Prva naselja na mjestu današnjeg Skoplja datiraju još iz prethistorije. U antičko doba tu se nalazio grad Scupi (na ušću Lepenca u Vardar, zapadno od današnjeg centra grada), kojeg su osnovali rimski legionari. U srednjem vijeku, Skoplje je u sastavu Istočnog Rimskog Carstva (kasnijeg Bizanta) i Bugarske. Umjesto Scupija, kojeg je uništio potres, car Justinijan u 6. stoljeću osniva novo naselje Justiniana Prima. Grad postaje dio srednjovjekovne srpske države u 13. stoljeću. Godine 1346. srpski car Dušan ga proglašava glavnim gradom svog carstva, koje se raspalo nakon njegove smrti. Godine 1392. Skoplje zauzimaju Turci i ono ostaje pod njihovom vlašću više od 500 godina, s jedinim prekidom 1689. kada ga je nakratko zauzeo i spalio austrijski vojskovođa Giovanni Piccolomini. U dugom razdoblju turske vladavine Skoplje u potpunosti poprima izgled orijentalnog grada s džamijama, čaršijom, mahalama i pretežno islamiziranim stanovništvom. U Balkanskim ratovima, 1912. ga zauzima srpska vojska, te postaje dio Kraljevine Srbije. Nakon Prvog svjetskog rata u sastavu je Kraljevine SHS, odnosno kasnije Kraljevine Jugoslavije, u kojoj je od 1929. do 1941. centar Vardarske banovine. Nakon okupacije Kraljevine Jugoslavije od strane Sila Osovine u travnju 1941. godine, Skoplje i veći dio Makedonije su priključeni Bugarskoj. U studenom 1944. oslobodile su ga partizanske jedinice. U sastavu SFRJ postaje glavni grad Socijalističke Republike Makedonije, koja je po prvi put organizirana kao zasebna jedinica. To je razdoblje brzog rasta i izgradnje Skoplja, koje je nakratko zaustavio katastrofalni potres 26. lipnja 1963. godine. Više od 1.000 ljudi je poginulo, a preživjeli stanovnici su ostali bez domova, jer je najveći dio grada posve porušen. Normalizacija života je bila brza uz pomoć iz čitavog svijeta, te se Skoplje uspješno oporavilo. Međutim, rekonstrukcija i uređenje grada bili su dugotrajni, te ni danas nisu posve dovršeni. Od 1991. godine, Skoplje je prijestolnica neovisne Makedonije.
Pariz
Prag
Boromejski otoci / Lugano / Milano / Stresa
Kopenhagen